Početna / Vijesti / BiH / Da li vrijeme radi za bitkoin?

Da li vrijeme radi za bitkoin?

Digitalne valute ili kriptovalute sve su popularnije u svijetu, no jedna – bitkoin je trenutno najvrijednija. Prije osam godina stvorena je za digitalno doba, a danas njena vrijednost vrtoglavo raste. Ovih dana je na berzama jedan bitkoin vrijedio više od 15 hiljada američkih dolara.Za razliku od tradicionalnih valuta bitkoin je u prednosti jer su vlasnici anonimni. Ne postoji ni državna centralna banka koje upravlja njenom vrijednošću. Zbog toga pojedini svjetski ekonomski analitičari tvrde da je bitkoin „prevara“ ili „fatamorgana“.Za programera iz Sarajeva Demira Selmanovića, koji je počeo koristiti bitkoin gotovo od momenta kada je nastao, to je daleko od prevare.„Nije to nikakva prevara. To je čak, što se tog segmenta tiče, najiskrenija valuta, jer ne postoji nijedna banka, ne postoji centralni autoritet koji može da mijenja i utiče na vrijednost te valute. Znači da je, mogu slobodno reći, najdemokratskija valuta na svijetu“, tvrdi sarajevski programer.Bitkoin – bum ili balon?MMF savetuje centralne banke da ne ignorišu bitkoin.Demir je počeo koristiti bitkoin zbog radoznalosti. Zanimalo ga je kako funkcioniše ova najpopularnija kriptovaluta. Za korištenje digitalnih valuta nije potrebno znanje programera, kaže Demir, jer je svima dostupno.„Prva stvar je dostupni bitkoin novčanik kojeg svaki korisnik mora napraviti. Mehanizmi za biranje novčanika su na internetu. On istovremeno postaje i identitet korisnika koji je u suštini anoniman i predstavlja samo jednu kriptografsku vrijednost koja je jedinstvena na globalnom nivou. Nakon toga, postoje aplikacije koje možete koristiti da biste uradili nabavku bitkoina ili možete kupiti direktno na berzama“, kaže Selmanović.Postoje online berze, ali i mjenjačnice u kojima se mogu zamjeniti bitkoini za druge kripto ili za tradicionalne valute, poput dolara, eura ili čak konvertibilne marke. Osim kupovine, bitkoini su mogu zaraditi i rudarenjem.Trgovina nije bila osnovni razlog zbog čega je Bojana Vuksanović, Sarajka koja trenutno živi u Hrvatskoj, počela koristiti kriptovalute. To je učinila iz znatiželje.„Da, tu postoji veliki potencijal zarade, ali je to na neki način vrsta kockanja. Čak ni ljudi na berzama ne znaju šta će se desiti s bitkoinom, ne postoji ništa iza toga što bi kontroliralo. Banke i države imaju način kontrole, one mogu fiksirati neke vrijednosti valute, dok ovdje, i ljudi koji se bave time ne znaju šta se može desiti, na primjer, za mjesec dana“, smatra Vuksanović.Za većinu građana Bosne i Hercegovine kriptovalute su nepoznanica, ali ipak ima onih koji u tome vide mogućnost zarade i brz transfer novca u najudaljenije zemlje, uz minimalne provizije. Anketirani građani Sarajeva Mirsad, Saša i Damir čuli su za bitkoin, ali još nisu počeli trgovati kriptovalutama.Kriptovalute prolaze isti put poput plastičnog novca, tj. kartica i nemaju podršku, a ni povjerenje svjetskih autoriteta, jer postoji mogućnost ilegalne trgovine.„Ta anonimnost omogućava da se rade transakcije koje inače nisu legalne i one mogu da pobude finansiranje nezakonitih aktivnosti kao što su pranje novca ili finansiranje terorizma. Plaćanje, odnosno tok novca nije moguće tako lako upratiti, za razliku od kretanja novca u bankarskom sistemu. Zato je ta anonimnost nedostatak ili mana kriptovaluta“, objašnjava analitičar iz banjalučkog Udruženja ekonomista SWOT Miloš Grujić.Prije gotovo sedam dana, upadom na slovenačku berzu kriptovaluta Nicehash, ukradeno je 4.700 bitkoina, što je zapravo 64 miliona američkih dolara. Takve krađe analitičara Miloša Grujića ne čude.„To je čest slučaj, zato što ne postoji jedinstveni autoritet ili centralna banka koja bi čuvala i odgovarala za te kriptovalute. Korisnici se često obraćaju raznoraznim, i pouzdanim i nepouzdanim serverima, odnosno čuvarima, koji za neku određenu minimalnu naknadu čuvaju njihov novac i kriptovalute. Baš zato što korisnici lakovjerno misle da će neko da čuva njihove kriptovalute, onda tako čujete da je propao neki server ili da je nestao vlasnik, ili da je promijenjena šifra, da se zatvaraju te kriptovalute, pa i čitave berze, baš kao posljedica povjerenja korisnika“, kaže Grujić.U nekim zemljama, poput Japana ili Australije, bitkoin je već usvojen kao regularan i legan način trgovanja. No zbog nemogućnosti kontrole, bitkoin će vjerovatno još neko vrijeme ostati u domenu internet zajednice.Prema Bojaninom mišljenju, koja je inače arhitekta, promjena s tradicionalne na digitalnu valutu je neminovnost.„Mislim da se na neki način krećemo u tom pravcu i da smo, hoćemo-nećemo, na prekretnici. Taj način odličan je za prenos podataka, gotovo momentalno, između država, između ljudi. Mislim da će se sve više ljudi upoznavati s tom tematikom i da smo na prekretnici“, kaže Bojana Vuksanović.Na novom tržištu kriptovaluta dešavaju se oscilacije vrijednosti svih digitalnih valuta, pa i bitkoina.„Još uvijek jeste nepouzdan, ali ima budućnost, jer sistem neće propasti“, smatra Grujić.slobodnaevropa.org

O admin